56:75,76 Pozicije zvijezda. Ovo je jedina zakletva u Kur'anu za koju Allah dž.š. kaže da je Velika zakletva. Iz teksta Kur'ana se nazire da ljudi najčešće nisu svjesni veličine ove zakletve. Sama činjenica da se radi o Veličanstvenoj zakletvi pokazuje da se na nju mora obratiti posebna pažnja zbog njenog krupnog značaja. Zakletva u sebi sadrži nešto tako kolosalno da od njega zavisi sama bit opstanka univerzuma. Pozicije zvijezda su upravo ono što ukazuje na red i poredak stvari kosmosa.
Pogledajmo dakle kako Veličanstvena zakletva glasi na jeziku Kur'ana:
"Fe la uksimu bi mewakiin nudžumi,
we innehu le kasemun lew ta'lemune azim."
(Kur'an, 56:75,76)
Smisao zakletve određen je sa tri riječi. Te riječi su mewaki', nudžum i azim. Pođimo obrnutim redom u objašnjavanju ovih riječi.
Azim znači velik, veličanstven, golem silan, moćan, jak, strašan.
Nudžum je množina od nedžm i označava zvijezde.
Mewaki' je množina od mewki'a, a ovo je riječ koja se pokazala nedokučivom za mnoge prevodioce Kur'ana. Većina bosanskih prevodilaca je ovu riječ shvatila kao vrijeme zalaska zvijezda ili sam čin zalaska. Tako mewaki' za Čauševića znači "zalasci zvijezda", za Korkuta "čas kad se zvijezde gube", a za Karića "sati kad zapadaju zvijezde."
Ipak mewaki' ne označava vremena događanja neke radnje (mewakit - jednina wakt), nego naprotiv mjesto događanja radnje. Ako pogledamo u rječnike arapskog jezika vidjećemo da mewaki' znači: mjesto, lokacija, pozicija, položaj. Imajući ovo u vidu pravi prijevod ajeta glasi:
"Pa ne! Kunem se pozicijama zvijezda,
A uistinu, to je zakletva, kad biste znali, veličanstvena!"
Pokušaj tumačenja ajeta velike zakletve.Položaj nekog objekta u svemiru (zvijezde, galaktike, magline) definiramo sa dvije koordinate: rektascenzijom i deklinacijom.
Za posmatrača sa Zemlje promjena položaja (pozicije) zvijezda je neprekidna, zvijezde "klize" od istoka ka zapadu i ponovo se pojavljuju na istoku.
Ali, ovo je samo prividna promjena položaja. Ona je evidentna i tokom godišnjih doba. Tako npr. noćno zimsko nebo nije kao ljetno, jer ćemo ljeti na nebu vidjeti sasvim druge zvijezde. Ova pojava je odraz revolucije našeg planeta. Zato u zavisnosti od trenutnog položaja Zemlje na stazi oko Sunca, Sunce će nam se stalno projicirati u novom sazviježđu.
Međutim, zvijezde imaju i svoja vlastita kretanja koja su u odnosu na Sunce i po nekoliko desetaka km/s. Ova kretanja se mogu primijetiti samo u velikim vremenskim razdobljima.
Treba znati da postoje zvijezde koje zalaze i izlaze svaki dan (cirkumpolarne), a također da postoje zvijezde koje nikad ne izlaze niti zalaze (anticirkumpolarne). Primjer zvijezda koje nikad ne zalaze su zvijezde sazviježđa Velikih kola. Takve zvijezde na sjevernom nebu neprestano kruže oko Polarnice (Sjevernjače), ali nikada ne padaju pod horizont.
Postoje također zvijezde čije su pozicije takve da ih nikada ne vidimo, to su zvijezde južnog neba koje mogu vidjeti stanovnici južne polulopte Zemlje.
Pozicija Sunca u odnosu na Zemlju. Kada bi se položaj Zemlje u odnosu na Sunce promijenio tako da njena orbita bude za četiri odsto manja, tj. 144 miliona kilometara umjesto 150; temperatura na njoj bi postepeno porasla do 450 stepeni Celzijusa. Tada bi sva njena voda isparila i život bi nestao kao što je situacija na planeti Veneri. Nasuprot tome, ako bi položaj Zemlje u odnosu na Sunce bio samo za jedan posto veći, tj. 151,5 milion km umjesto 150, temperatura bi postepeno pala do četrdeset stepeni ispod nule. Voda na zemlji bi se zaledila i život bi na njenoj površini bio nemoguć, kao što je slučaj sa Marsom.
Dakle, položaj Sunca u odnosu na Zemlju nije puka slučajnost nego je to određenje "Silnog i Sveznajućeg", koji je sve stvorio i kako treba uredio.
Pozicije zvijezda i tok vremena. Imajući u vidu nevjerovatnu udaljenost zvijezda, one se nama čine nepomične. U zbilji, međutim, nije tako. Prostor između njih se svake sekunde povećava, a svemir je u stalnom rastu, kao što je ranije objašnjeno. Sazviježđe Djevice je svake sekunde za 1.200 km dalje od nas. Sazviježđe Vodolije se udaljava od Zemlje 60 km u sekundi.
Pozicije zvijezda, gravitacija i kosmička ravnoteža su u jednoj neraskidivoj vezi. Ne može biti promjene pozicije neke zvijezde, a da se to neće odraziti na njenu okolinu. Međutim, sada je svaka promjena u kosmosu sinhoronizirana, usklađena, pa zato nemamo katastrofalnih posljedica.
Važnost poznavanja pozicija zvijezda. Danas je moguće iz kretanja zvijezda izvesti različite teorije o njihovoj starosti i nastanku i razvitku galaktičkog jata u sadašnje stanje i oblik.
U današnje vrijeme, pored očite potrebe astronoma da znaju gdje na nebo da usmjere svoje teleskope, kako bi posmatrali daleke blijede galaksije i kvazare, tačne pozicije zvijezda su potrebne i radi održanje vještačkih satelita na pravom kursu i kao pomoć u navođenju svemirskih sondi kao Giotto, koji je uspješno donio dramatične slike Halleyeve komete iz 1986.
Udaljenost zvijezda.Koliko su zvijezde udaljene? Nije svejedno da li su zvijezde smještene odmah iza Saturna ili su na daljini od više godina svjetlosti. Udaljenost zvijezda određuje se metodom paralakse.
U okolini Sunca nema zvjezdane gužve, zvijezda baš i nema previše. Uputimo li se do najbliže zvijezde brzinom svjetlosti, treba putovati nekoliko godina. Svakih nekoliko godina mogli bismo susresti poneku zvijezdu. Iz tablica vidimo da se najbliže zvijezde ne nalaze u istom smjeru, već su razbacane u raznim zviježđima.
Kuda se zvijezde kreću? Sve zvijezde se kreću, ali ne jednakim brzinama. Drugo, ukoliko je zvijezda bliže, lakše ćemo vidjeti njezino pomicanje.
Poprečne i uzdužne brzine. Sigurno je da se zvijezde kreću i malo prema nama i malo od nas uzdužnim (radijalnim) brzinama. Tek uz poznavanje uzdužne brzine da se odrediti i prava brzina. Zbog vlastitog kretanja, zvijezde nisu uvijek istog razmještaja. Astronomi koji će tek živjeti vidjet će nebo drukčije negi mi, pa će možda zviježđima i nazive promijeniti! Tako nam današnja znanja o vlastitim kretanjima zvijezda omogućuju da dobijemo uvid u budućnost i prošlost nebeskog svoda.
