56:75,76 Pozicije zvijezda. Ovo je jedina zakletva u Kur’anu za koju Allah dž.š. kaže da je Velika zakletva. Iz teksta Kur’ana se nazire da ljudi najcešce nisu svjesni velicine ove zakletve. Sama cinjenica da se radi o Velicanstvenoj zakletvi pokazuje da se na nju mora obratiti posebna pažnja zbog njenog krupnog znacaja. Zakletva u sebi sadrži nešto tako kolosalno da od njega zavisi sama bit opstanka univerzuma. Pozicije zvijezda su upravo ono što ukazuje na red i poredak stvari kosmosa.
Pogledajmo dakle kako Velicanstvena zakletva glasi na jeziku Kur’ana:
“Fe la uksimu bi mewakiin nudžumi,
we innehu le kasemun lew ta’lemune azim.”
(Kur’an, 56:75,76)
Smisao zakletve odreden je sa tri rijeci. Te rijeci su mewaki’, nudžum i azim. Podimo obrnutim redom u objašnjavanju ovih rijeci.
Azim znaci velik, velicanstven, golem silan, mocan, jak, strašan.
Nudžum je množina od nedžm i oznacava zvijezde.
Mewaki’ je množina od mewki’a, a ovo je rijec koja se pokazala nedokucivom za mnoge prevodioce Kur’ana. Vecina bosanskih prevodilaca je ovu rijec shvatila kao vrijeme zalaska zvijezda ili sam cin zalaska. Tako mewaki’ za Cauševica znaci “zalasci zvijezda”, za Korkuta “cas kad se zvijezde gube”, a za Karica “sati kad zapadaju zvijezde.”
Ipak mewaki’ ne oznacava vremena dogadanja neke radnje (mewakit - jednina wakt), nego naprotiv mjesto dogadanja radnje. Ako pogledamo u rjecnike arapskog jezika vidjecemo da mewaki’ znaci: mjesto, lokacija, pozicija, položaj. Imajuci ovo u vidu pravi prijevod ajeta glasi:
“Pa ne! Kunem se pozicijama zvijezda,
A uistinu, to je zakletva, kad biste znali, velicanstvena!”
Pokušaj tumacenja ajeta velike zakletve.Položaj nekog objekta u svemiru (zvijezde, galaktike, magline) definiramo sa dvije koordinate: rektascenzijom i deklinacijom.
Za posmatraca sa Zemlje promjena položaja (pozicije) zvijezda je neprekidna, zvijezde “klize” od istoka ka zapadu i ponovo se pojavljuju na istoku.
Ali, ovo je samo prividna promjena položaja. Ona je evidentna i tokom godišnjih doba. Tako npr. nocno zimsko nebo nije kao ljetno, jer cemo ljeti na nebu vidjeti sasvim druge zvijezde. Ova pojava je odraz revolucije našeg planeta. Zato u zavisnosti od trenutnog položaja Zemlje na stazi oko Sunca, Sunce ce nam se stalno projicirati u novom sazviježdu.
Medutim, zvijezde imaju i svoja vlastita kretanja koja su u odnosu na Sunce i po nekoliko desetaka km/s. Ova kretanja se mogu primijetiti samo u velikim vremenskim razdobljima.
Treba znati da postoje zvijezde koje zalaze i izlaze svaki dan (cirkumpolarne), a takoder da postoje zvijezde koje nikad ne izlaze niti zalaze (anticirkumpolarne). Primjer zvijezda koje nikad ne zalaze su zvijezde sazviježda Velikih kola. Takve zvijezde na sjevernom nebu neprestano kruže oko Polarnice (Sjevernjace), ali nikada ne padaju pod horizont.
Postoje takoder zvijezde cije su pozicije takve da ih nikada ne vidimo, to su zvijezde južnog neba koje mogu vidjeti stanovnici južne polulopte Zemlje.
Pozicija Sunca u odnosu na Zemlju. Kada bi se položaj Zemlje u odnosu na Sunce promijenio tako da njena orbita bude za cetiri odsto manja, tj. 144 miliona kilometara umjesto 150; temperatura na njoj bi postepeno porasla do 450 stepeni Celzijusa. Tada bi sva njena voda isparila i život bi nestao kao što je situacija na planeti Veneri. Nasuprot tome, ako bi položaj Zemlje u odnosu na Sunce bio samo za jedan posto veci, tj. 151,5 milion km umjesto 150, temperatura bi postepeno pala do cetrdeset stepeni ispod nule. Voda na zemlji bi se zaledila i život bi na njenoj površini bio nemoguc, kao što je slucaj sa Marsom.
Dakle, položaj Sunca u odnosu na Zemlju nije puka slucajnost nego je to odredenje “Silnog i Sveznajuceg”, koji je sve stvorio i kako treba uredio.
Pozicije zvijezda i tok vremena. Imajuci u vidu nevjerovatnu udaljenost zvijezda, one se nama cine nepomicne. U zbilji, medutim, nije tako. Prostor izmedu njih se svake sekunde povecava, a svemir je u stalnom rastu, kao što je ranije objašnjeno. Sazviježde Djevice je svake sekunde za 1.200 km dalje od nas. Sazviježde Vodolije se udaljava od Zemlje 60 km u sekundi.
Pozicije zvijezda, gravitacija i kosmicka ravnoteža su u jednoj neraskidivoj vezi. Ne može biti promjene pozicije neke zvijezde, a da se to nece odraziti na njenu okolinu. Medutim, sada je svaka promjena u kosmosu sinhoronizirana, uskladena, pa zato nemamo katastrofalnih posljedica.
Važnost poznavanja pozicija zvijezda. Danas je moguce iz kretanja zvijezda izvesti razlicite teorije o njihovoj starosti i nastanku i razvitku galaktickog jata u sadašnje stanje i oblik.
U današnje vrijeme, pored ocite potrebe astronoma da znaju gdje na nebo da usmjere svoje teleskope, kako bi posmatrali daleke blijede galaksije i kvazare, tacne pozicije zvijezda su potrebne i radi održanje vještackih satelita na pravom kursu i kao pomoc u navodenju svemirskih sondi kao Giotto, koji je uspješno donio dramaticne slike Halleyeve komete iz 1986.
Udaljenost zvijezda.Koliko su zvijezde udaljene? Nije svejedno da li su zvijezde smještene odmah iza Saturna ili su na daljini od više godina svjetlosti. Udaljenost zvijezda odreduje se metodom paralakse.
U okolini Sunca nema zvjezdane gužve, zvijezda baš i nema previše. Uputimo li se do najbliže zvijezde brzinom svjetlosti, treba putovati nekoliko godina. Svakih nekoliko godina mogli bismo susresti poneku zvijezdu. Iz tablica vidimo da se najbliže zvijezde ne nalaze u istom smjeru, vec su razbacane u raznim zviježdima.
Kuda se zvijezde krecu? Sve zvijezde se krecu, ali ne jednakim brzinama. Drugo, ukoliko je zvijezda bliže, lakše cemo vidjeti njezino pomicanje.
Poprecne i uzdužne brzine. Sigurno je da se zvijezde krecu i malo prema nama i malo od nas uzdužnim (radijalnim) brzinama. Tek uz poznavanje uzdužne brzine da se odrediti i prava brzina. Zbog vlastitog kretanja, zvijezde nisu uvijek istog razmještaja. Astronomi koji ce tek živjeti vidjet ce nebo drukcije negi mi, pa ce možda zviježdima i nazive promijeniti! Tako nam današnja znanja o vlastitim kretanjima zvijezda omogucuju da dobijemo uvid u buducnost i prošlost nebeskog svoda.