52:6 More na vatru naloženo. U suri Et-Tur Allah dž.š. izriče zakletvu:
"We-l-bahri-l-mesdžur!" Prijevod ajeta glasi: "Tako mi mora na (vatru) naloženog." Qur'an (52:6)
Ključna riječ u ovom ajetu jeste mesdžur, a ona može značiti naložen (na vatru), potpaljen ili napunjen, nabujao (more). U ovom razmatranju opredjeljujemo se za prvo značenje ove riječi iz razloga koje ćemo ovdje prezentirati.
Jezgro planete Zemlje je veoma vruće i izloženo je visokim pritiscima. Izvan tog područja nalazi se užareni žilavo-tečni materijal na kojem pliva Zemljina kora debljine između 5 i 70 kilometara. U usporedbi sa zemljinom kuglom nije deblja od ljuske jabuke. Taj užareni žilavo-tečni materijal ispod litosfere (čvrste Zemljine kore) zove se astenosfera koja je debela više stotina kilometara. Od jezgre Zemlje toplota se transferira prema njenim vanjskim slojevima. Užarena magma kola ispod Zemljine kore potaknuta bržom rotacijom jezgre od vanjskog sloja Zemlje te zagrijava dna mora i okeana, često probijajući podmorje kroz raspukline u zemljinoj kori i izlivajući se na morskom dnu.
Gore citirani ajet veoma slikovito opisuje stanje kakvo jest: užarena masa astenosfere je vatra, a mora i okeani iznad te vatre njoj su izloženi (na nju naloženi).
Kad su se naučnici spustili u more da prouče srednjookeanske grebene, ustanovili su da su oni sačinjeni od vulkanskih stijena. Takođe su pronašli da postoji mreža rasjelina koje presjecaju planetu, a iz koji izbija magma pri temperaturama koje prelaze 1000 stepeni C kao rezultat toga što su mora i okeani stvarno izloženi vatri (užarenoj astenosferi). Ovo je činjenica, koja je našem znanju postala dostupna tek u kasnim 60-im godinama ovoga vijeka.
Ranija tumačenja. Voda i vatra su nepomirljive, voda gasi vatru, a vatra tjera vodu da isparava, tako da je nemoguće na jednom mjestu imati i vatru i vodu. Zbog toga su rani komentatori Kur'ana na prvom redu smatrali da se citirani ajet vjerovatno odnosi na Ahiret, zadnji dan, jer postoji ajet koji kaže: "Weiza-l-biharu sudždžiret", što znači: "Kad mora budu zapaljena."
Ali, kontekst zakletve u suri Et-Tur je u vezi sa stanjem kakvo je sada. Odmah treba reći da se to ne može odnositi na Ahiret, nego na postojeću situaciju. Oni su, zatim, počeli tragati za drugim značenjem riječi mesdžur, drugačijim od onoga "naložiti na vatru."
Ta riječ je "sedždžere" , a ona može značiti "melaa we keffaa" (napunjeno vodom bez prelaska na kopno). Ovo je djelimično tačno jer imamo mnogo primjera u historiji naše planete, kada su mora zahvatala više kopna nego danas. Takođe znamo da je maksimalna količina svježe vode uskladištena u formi ledenih kapa na polovima Zemlje, kao i na vrhovima visokih planina.
Ovoj ogromnoj količini svježe vode ne treba više od 4 do 5 stepeni C da se istopi, a 4 do 5 stepeni C ne predstavlja ništa značajno u klimatskim promjenama planete. Ako bi se ove ledene kape istopile, nivo vode mora i okeana mogao bi se podići za 100 metara, a to bi bilo dovoljno da potopi većinu današnjih civilizacija koje leže blizu morskih obala.
Komentatori su zato kazali da značenje "el-bahri-l-mesdžur" nije "mora naložena" , nego "more vodom napunjeno, koje ne prelazi u kopno."
Interesantno je spomenuti da bosanski prevodioci uglavnom isto prevode ovaj ajet u smislu napunjenosti mora vodom. ("Tako mi mora napunjenog").
Ovakav prijevod je teško održiv zbog proste logike, jer ako postoji more to znači da u njemu mora biti voda.
More ne može biti prazno!
Ako je more prazno, onda ono ne postoji!
Obavezni smo dakle o značenju ovoga ajeta razmišljati na posve drugačiji način, način u čijem će argumentiranju glavni oslonac biti saznanja o građi naše planete i procesima koji se odvijaju ispod njene površine.
