52:6 More na vatru naloženo. U suri Et-Tur Allah dž.š. izrice zakletvu:
“We-l-bahri-l-mesdžur!” Prijevod ajeta glasi: “Tako mi mora na (vatru) naloženog.” Qur’an (52:6)
Kljucna rijec u ovom ajetu jeste mesdžur, a ona može znaciti naložen (na vatru), potpaljen ili napunjen, nabujao (more). U ovom razmatranju opredjeljujemo se za prvo znacenje ove rijeci iz razloga koje cemo ovdje prezentirati.
Jezgro planete Zemlje je veoma vruce i izloženo je visokim pritiscima. Izvan tog podrucja nalazi se užareni žilavo-tecni materijal na kojem pliva Zemljina kora debljine izmedu 5 i 70 kilometara. U usporedbi sa zemljinom kuglom nije deblja od ljuske jabuke. Taj užareni žilavo-tecni materijal ispod litosfere (cvrste Zemljine kore) zove se astenosfera koja je debela više stotina kilometara. Od jezgre Zemlje toplota se transferira prema njenim vanjskim slojevima. Užarena magma kola ispod Zemljine kore potaknuta bržom rotacijom jezgre od vanjskog sloja Zemlje te zagrijava dna mora i okeana, cesto probijajuci podmorje kroz raspukline u zemljinoj kori i izlivajuci se na morskom dnu.
Gore citirani ajet veoma slikovito opisuje stanje kakvo jest: užarena masa astenosfere je vatra, a mora i okeani iznad te vatre njoj su izloženi (na nju naloženi).
Kad su se naucnici spustili u more da prouce srednjookeanske grebene, ustanovili su da su oni sacinjeni od vulkanskih stijena. Takode su pronašli da postoji mreža rasjelina koje presjecaju planetu, a iz koji izbija magma pri temperaturama koje prelaze 1000 stepeni C kao rezultat toga što su mora i okeani stvarno izloženi vatri (užarenoj astenosferi). Ovo je cinjenica, koja je našem znanju postala dostupna tek u kasnim 60-im godinama ovoga vijeka.
Ranija tumacenja. Voda i vatra su nepomirljive, voda gasi vatru, a vatra tjera vodu da isparava, tako da je nemoguce na jednom mjestu imati i vatru i vodu. Zbog toga su rani komentatori Kur’ana na prvom redu smatrali da se citirani ajet vjerovatno odnosi na Ahiret, zadnji dan, jer postoji ajet koji kaže: “Weiza-l-biharu sudždžiret”, što znaci: “Kad mora budu zapaljena.”
Ali, kontekst zakletve u suri Et-Tur je u vezi sa stanjem kakvo je sada. Odmah treba reci da se to ne može odnositi na Ahiret, nego na postojecu situaciju. Oni su, zatim, poceli tragati za drugim znacenjem rijeci mesdžur, drugacijim od onoga “naložiti na vatru.”
Ta rijec je “sedždžere” , a ona može znaciti “melaa we keffaa" (napunjeno vodom bez prelaska na kopno). Ovo je djelimicno tacno jer imamo mnogo primjera u historiji naše planete, kada su mora zahvatala više kopna nego danas. Takode znamo da je maksimalna kolicina svježe vode uskladištena u formi ledenih kapa na polovima Zemlje, kao i na vrhovima visokih planina.
Ovoj ogromnoj kolicini svježe vode ne treba više od 4 do 5 stepeni C da se istopi, a 4 do 5 stepeni C ne predstavlja ništa znacajno u klimatskim promjenama planete. Ako bi se ove ledene kape istopile, nivo vode mora i okeana mogao bi se podici za 100 metara, a to bi bilo dovoljno da potopi vecinu današnjih civilizacija koje leže blizu morskih obala.
Komentatori su zato kazali da znacenje “el-bahri-l-mesdžur” nije “mora naložena” , nego “more vodom napunjeno, koje ne prelazi u kopno.”
Interesantno je spomenuti da bosanski prevodioci uglavnom isto prevode ovaj ajet u smislu napunjenosti mora vodom. (“Tako mi mora napunjenog”).
Ovakav prijevod je teško održiv zbog proste logike, jer ako postoji more to znaci da u njemu mora biti voda.
More ne može biti prazno!
Ako je more prazno, onda ono ne postoji!
Obavezni smo dakle o znacenju ovoga ajeta razmišljati na posve drugaciji nacin, nacin u cijem ce argumentiranju glavni oslonac biti saznanja o gradi naše planete i procesima koji se odvijaju ispod njene površine.