a,a,i,u

Od šumnih suglasnika u arapskom postoji samo jedan ,naime "b",koji je dvousmeni praskavi zvučni suglasnik, kome odgovara suglasnik "b" u bosanskom jeziku

Od šumnih suglasnika "t" je neemfatični praskavi bezvučni suglasnik,koji odgovara istom takvom suglasniku "t" u našem jeziku.

Od šumnih suglasnika th je neemfatični međuzubni bezvučni suglasnik ,kakvog ne posjeduje naš jezik.On je bezvučni parnjak zvučnog d ,pa mu po drugim svojstvima potpuno odgovara.
Suglasnik th se tvori tako da se vrh jezika (položenog vodoravno) stavi među gornje i donje sjekutiće ,usta su malo otvorena ,a jezik tada stvori sa zubima tjesnac,o koji se trlja zračna struja potisnuta iz pluća ,i to pri svom izlasku iz usta,a bez treperenja glasnih žica.
U našim arabizmima se th javlja kao "s" (Sabit npr.) ,a u arapskom razgovoru th se asimilira u "t" ili "s".

Od šumnih suglasnika "đ" je prednjenepčani sliveni zvučni suglasnik, djelimično sličan našem "đ" ,s tim što se kod njega ne povija jezik unazad(retrofleksno) kao kod "dž" , niti je ovo slovo u arapskom jeziku palatalizirano kao naše "đ".
Suglasnik "đ" se obrazuje tako da vrh jezika prione uz desni gornjih sjekutića,pa stvori potpunu pregradu.Prednji dio jezika prisloni se uz tvrdo nepce,sprijeda ,tvoreći pregradu (pa je "đ",tačnije rečeno, prednjonepčani-desnični suglasnik,odnosno palato-alveolar).Ona se ,pak, lagano otvara ,dok se zračna struja iz pluća trljanjem probija kroz tu polupregradu,pa tako nastane sliveni suglasnik ,ćiji je početak kao kod praskavih, a svršetak kao kod trljanih suglasnika, a uz to trepere glasnice.

Od šumnih suglasnika "h" je ždrijelni trljani bezvučni suglasnik,kakav ne posjeduje naš jezi konsonatizam, pa se on ne smije zamjenjivati donekle sličnim mu našim glotalnim konsonantom "h"(kako se redovno javlja u našim arabizmima, npr haram.
Pri svojoj artikulaciji slično je suglasniku `ayn.Naime ,pri izgovoru ovog suglasnika zadnji dio jezika podigne se , pomaknuvši se istodobno unazad prema ždrijelu.Jezik se pri tome napne ,a mišići ždrijela stegnu , uz lahko podizanje grkljana.Tako se stvori tjesnac u ždrijelu, kroz koji se trlja zračna struja iz pluća,stvarajući poseban šum,a bez treperenja glasnih žica.

kh Od šumnih suglasnika kh je zadnjenepčani trljani bezvučni suglasnik,kakvog nema u našem jeziku(te treba paziti na razliku između njega i našeg "h")
Kao bezvučni parnjak zvučnog gh ,suglasnik kh obrazuje se (kao i on) tako da se zadnji dio jezika digne prema mahkom nepcu(ispred "i", ili prema resici-ispred :"a" , "u") tvorivši tako tjesnac.Trljajući se o njega ,zračna struja stvara hrapav šum (kao kod hrkanja), bez učešća treperanja glasnih žica.

Od šumnih suglasnika "d" je neemfatični praskavi zvučni suglasnik,a odgovara istovjetnom suglasniku "d" u bosanskom jeziku.

Od šumnih suglasnika d je neemfatični mađuzubni trljani zvučni suglasnik, pa prema tome ne postoji u bosanskom jeziku.
Pri izgovoru suglasnika d vrh jezika postavi se između gornjih i donjih sjekutića,uz malo otvorene usne.Tako se stvori tjesnac za zrak iz pluća ,koji se trlja izlazeći iz usta ,a pri tome glasnice zatrepere.
U arabizmu našeg jezika d se redovito zamjenjuje sa našim "z" (npr. du-l fiqar = Zulfikar), pa treba obratiti pažnju na njegov pravilan izgovor u arapskom književnom jeziku.

Od zvonkih suglasnika "r" je desnični treperavi suglasnik, evkivalentan našem suglasniku "r".

Od šumnih suglasnika "z" je (neemfatični) desnični trljani zvučni suglasnik ,koji odgovara suglasniku "z" u bosanskom jeziku

Od šumnih suglasnika "s" je (neemfatični) desnični trljani bezzvučni suglasnik, istovjetan našem "s".On je bezvučni parnjak zvučnog "z".

Od šumnih suglasnika "š" je prednjenepčani trljani bazvučni suglasnik ,pa je tako ekvivalentan našem "š"

Od šumnih suglasnika s je emfatični desnični trljani bezvučni suglasnik , kakav ne postoji u našem jeziku.
Naniže povijen vrh jezika dodiruje donje sjekutiće,prednji dio jezika osloni se na njihove desni,tvoreći tako tjesnac.Srednji dio jezika se ulegne, a stražnji se digne prema mehkom nepcu i pomakne malo u natrag.Usne su prilično zaobljene, a zračna struja iz pluča izlazi van, trljajući se o navedeni tjesnac i kroz primaknute sjekutiće,pa tako stvara piskav šum,bez treperenja glasnih žica.
Enfatično s jednaći se sa "z" iza sebe,tvoreći tako geminatu "zz".

Prema savremenom izgovoru ,od šumnih suglasnika ovaj "d" je emfatični zubni praskavi zvučni suglasnik,kakav ne postoji u našem jeziku.
Pri njegovoj tvorbi vrh jezika prione uz osnovicu gornjih sjekutića,prednji mu se dio osloni na desni iznad njih,te se tako stvori potpuna pregrada.Srednji dio jezika se ulegne ,a stražnji uzdigne prema mehkom nepcu,dok su usne malo zaobljene.Pri naglom otvaranju te pregrade,u ustima nakupljeni zrak ,potisnut iz pluća , uz prasak izlazi van,a da pri tome glasne žice zatrepere.

Od šumnih suglasnika "ţ" je emfatični zubni praskavi bezvučni suglasnik, a takav ne postoji u našem jeziku.
Pri tvorbi ovog suglasnika vrh jezika pritisne se na osnovicu gornjih sjekutića, pa se tako potpuno zatvori prolaz zračnoj struji iz pluća.Srednji dio jezika se udubi, a korijen mu se uzdigne prema mehkom nebcu, suzivši tako ždrijelnu šupljinu.Jezik i popratni govorni organi su u napetom stanju ,a usne malo zaokružene.U ustima natisnuti zrak ,pri naglom otvaranju pregrade , uz prasak izbije van, a da pri tom glasne žice ne zatrepere.

Od šumnih suglasnika z je emfatični međuzubni trljani zvučni suglasnik, te on kao takav je parnjak suglasniku d tj. On ima istu artikulaciju kao i z.ali samo bez emfaze.
Pri tvorbi ovog , u našem jeziku nepostoječeg suglasnika (z) ,vrh jezika isturi se nešto između gornjih i donjih sjekutića,sttvarajući tjesnac ,kroz koji se trlja zračna struja iz pluća ,uz treperanje glasnica,dok je srednji dio jezika udubljen ,a stražnji podignut prema mehkom nepcu.Usne su pri tome malo otvorene i zaobljene.

Od šumnih suglasnika "´" je ždrijelni praskavi bezvučni suglasnik ,te kao takav ne postoji u bosanskom jeziku.
Pri tvorbi ovog suglasnika zadnji dio jezika se digne i pri tom pomakne unazad prema gornjem dijelu ždrijela,koje se stegne, uz malo uzdizanje grkljana.Tako se stvori pregrada u ždrijelu.Naglim micanjem napetog jezika naprijed ,pregrada se otvori ,pa zračna struja iz pluća, uz poseban praskav šum,izbije van, a da pri tom glasnice ne zatrepere.

Od šumnih suglasnika gh je zadnjenepčani trljani suglasnik,a takav ne postoji u našem jeziku(pa ga ne smijemo zamjenjivati sa našim g)
gh se tvori tako da se zadnji dio jezika digne prema mehkom nepcu (ispred "i",odn. Više prema resici-ispred "a","u"),obrazujući tjesnac.Zračna struja iz pluća ,trljajući se o njega ,proizvodi hrapav šum (sličan grgaranju) ,uz treperanje glasnih žica.

Od šumnih suglasnika u ovoj grupi javlja se samo "f",a on je zubnousneni bezvučni suglasnik , identičan "f" u našem jeziku.

Od šumnih suglasnika "q" je resični praskavi bezvučni suglasnik, te kao takav ne javlja se u našem jeziku, pa ga treba razlikovati od suglasnika "k".
"Q" se izgovara tako da se korijen jezika podigne unazad prema zadnjem dijelu mehkog nepca u predjelu resice i tu stvara pregradu.Podignuto nepce zatvara prolaz zračnoj struji u nos, pa natisnuti zrak iza te pregrade,naglo se probivši kroz nju, proizvede prasak svojstven ovom suglasniku, bez treperanja glasnih žica.

Od šumnih suglasnika "k" je zadnjonepčani (ospred vokala :a,u) praskavi bezvučni suglasnik, a ispred "e,i, on je njegov prednjonepčani alofon,te u oba slučaja odgovara našem "k"

Od zvonkih suglasnika "l" je zubni bočni suglasnik, i kao takav odgovara suglasniku "l" u bosanskom jeziku.

Od zvonik suglacnika "m" je dvousmeni nosni suglasnik,te po izgovoru odgovara suglasniku "m" u našem jeziku.

Od zvonkih suglasnika "n" je zubni nosni suglasnik, te je istovjetan sa suglasnikom "n" u bosanskom jeziku.

Od šumnih suglasnika u arapskom jeziku "h" je glasični tljani bezvučni suhlasnik, koji dobrim dijelom odgovara našem "h".

Od zvonkih suglasnika "w" je dvousmeni polusamoglasnik, te kao takav ne postoji u našem jeziku(pa se ne smije zamjeniti sa našim zubno usnenim suglasnikom "v")
Pri izgovoru glasa "w" zadnji dio jezika se digne kao za visoku tvorbu vokala "u".Usne su zaobljene ,ostavljajući zračnoj struji manji otvor nego kog "u", te ona pri prolasku kroz njega pravi određeni slabiji šum.Sudjelujući govorni organi su napeti ,a pri izlasku zraka, oni naglo prelaze u položaj za izgovor sljedečega glasa.

Od zvonkih suglasnika "y" je prednjenepčani polusuglasnik , pa je kao takav istovjetan našem "j"
Između dugog "a" i kratkog "i" ili "u" suglasnik "j" pretvara se u hamzu.
Ali između dugog i kratkog "a" suglasnik "j" se održava".

a,a(e)

u

i

kao "an"

kao "un"

kao "in"

Semivokal "w" iza vokala "u" ,a ispred nekoga konsonanta stapa se sa njim u dugo u, npr nur = nuwr=nuur=nur -> svjetlost.

Uduplano "i" odnosno "ij(ji)"iza koje stoji konsonant u nekim sučajevima prelazi u dugo i = i.

uduplano,odnosno dugo "a"

Od šumnih suglasnika "´" (koji se zove hamza) je glasični praskavi bezvučni suglasnik.Kao poseban fonem ovaj glas ne postoji u našem jeziku,ali može se javiti pri emocionalno obojenom govoru ispred vokala, npr. "´uh", "´eno ga" "´ondje". I sl
Pri tvorbi hamze glasne žice prionu jedna uz drugu , te stvore potpunu prepreku zračnoj struji iz pluća.Ona se tu nakratko natisne i probije ždrijelo , te dalje van ustam proizvevši prakav šum pri tom, tzv.glasični (tzv glotalni) udar ili tvrdi nastup.
Kako same glasnice svojim međusobnim spajanjem tvore ovaj glas ,onda na dolazi u obzir pitanje njihovog treperenja ili netreperenja kao kod drugih suglasnika,pa hamza, ustvari , nije ni zvučna ni bezvučna u njihovom smislu.Međutim , pošto glasnice ne trepere uzima se da je hamza bezvučni suglasnik.

znak za geminizaciju-udvajanje suglasnika.