“I da je On, On Gospodar Siriusa.”
(Kur’an, 53:49)
Što se tice prijevoda ovog ajeta, svi bosanski prevodioci Kur’ana uglavnom ga ispravno prevode.
Medutim, kad je u pitanju njegovo tumacenje, onda tu nailazimo na cudne komentare koji su po svoj prilici rezultat neznanja ili nedovoljno uloženog truda u sagledavanju cinjenica o Siriusu.
Zbog toga je interesantno pogledati kako su naši najpoznatiji prevodioci komentarisali ovaj ajet.
Komentar u prijevodu Pandža-Cauševic: “Stari su Arapi obožavali zvijezdu Sirius ili Sjevernjacu, pa se ovim casnim ajetom istice da to nema nikakve vrijednosti, jer je Gospodar te zvijezde Allah, pa im ona ne može ništa pomoci.”
Naš komentar: Treba znati da Sirius leži nad južnim horizontom u sazviježdu Canis Maior (Veliki Pas) i da ima veliku lucnu udaljenost od zvijezde Polaris (Sjevernjace), prema kojoj je usmjerena Zemljina osa rotacije. Sem toga, Sjevernjaca je daleko slabijeg sjaja od Siriusa, pa je naprosto neshvatljivo otkud poistovjecivanje ove dvije zvijezde.
Komentar u prijevodu Besima Korkuta: “Sirius, zvijezda koju je arapsko pleme Huza smatralo bogom.”
Naš komentar: U prvim izdanjima Korkutovog prijevoda Kur’ana nalazi se skoro istovjetan komentar kao kod Cauševica, što pokazuje da je on preuzet iz tog prijevoda, a to je tvrdnja da je Sirius Sjevernjaca. Kasnije je taj komentar nestao, jer su redaktori ovog prijevoda vjerovatno uocili grešku, pa su sporni dio komentara izbacili iz novijih izdanja.
Komentar u prijevodu Enesa Karica: “Eš – Ši’ra jeste zvijezda plamteca, koju zovu još Mirzamu–l–Džewza (zvijezda Gama u Orionu), a koju je jedna skupina Arapa obožavala. Ovim se ajetom ukazuje da je Allah dž. š. Gospodar te zvijezde i da Njemu treba da ljudi robuju, a ne zvijezdama (niti bilo cemu drugom osim Njemu).”
Naš komentar: Netacna je tvrdnja da je Sirius zvijezda Gama Oriona.
1. Tacno je da se Sirius nalazi u sazviježdu Veliki Pas (Canis Maior), a ne u sazvježdu Orion.
2. Tacno je da je Sirius zvijezda Alfa u sazviježdu Veliki Pas, a ne zvijezda Gama u Orionu.
3. Tacno da je zvijezda Bellatrix Gama Orionis, a ne Sirius.
Neke cinjenice o zvijezdi Sirius. Gore pomenuti ajet usmjerava naše misli ka nebu, i to u sektor sazvježda Veliki Pas (Canis Major). Vjerovatno su se mnogi zapitali razmišljajuci o ovom ajetu, šta je to Sirius i zašto baš njega Allah Svemoguci spominje. Odgovor je jasan: Sirius je najsjajnija zvijezda vidljivog neba. Zbog tog sjaja su ga neki stari narodi obožavali, smatrajuci ga božanstvom. Klasicni komentar ovog ajeta je da on stavlja do znanja da je uzaludno klanjati se Siriusu, jer Allah je njegov Gospodar!
Sirius se nalazi na veoma rijetkom dijelu Mlijecne Staze (naše galaktike), pa ga nije teško pronaci na vecernjem zimskom nebu, obzirom na njegov sjaj. Ako ga uporedimo sa zvijezdama koje vidimo u isto vrijeme, Sirius je više od cetiri puta sjajniji od Kapele (Alfa Kocijaša) i Rigela (Beta Oriona), koji spadaju u deset prividno najsjajnijih zvijezda neba. Površinska temperatura Siriusa je 10.000 °C, a Sunca 6.000 °C.
Na bazi temperature izveden je zakljucak da Sirius po jedinici površine zraci 7,7 puta više svjetlosti od Sunca. Takoder je njegova masa 2,3 puta veca od Sunceve. Za one koji bi htjeli vidjeti zvijezdu o kojoj govori Kur’an, treba napomenuti da je Sirius u ljetnjim mjesecima nevidljiv, jer i izlazi i zalazi u toku dnevne svjetlosti.
Npr. 1. jula izlazi u 8 sati i 30 minuta, na sred neba je u 13 sati, a zalazi u 18 sati. U zimskim mjesecima treba ga tražiti na južnom sektoru neba, dosta nisko nad horizontom. Pet najsjajnijih zvijezda neba su: Sirius (prividni sjaj -1,47), Arktur (-0,06), Vega (0,04), Kapela (0,05), Rigel (0,14).
Sirius je znacajna zvijezda, ona nije najsjajnija zvijezda u našoj galaktici, ali je za nas najsvjetlija zbog njene relativne blizine od svega 8,7 svjetlosnih godina, te je otud jedan od Suncevih susjeda.
Ona je dvostruko veca od Sunca i sjajnija je 23 puta. Zvijezdu Sirius prati daleko manja blijeda zvijezda poznata kao Sirius B. Previše slabašna da bi se vidjela bez savremenih teleskopa, Sirius B je izuzetan primjer “bijelog patuljka”, beskrajno gustog objekta (kašika njenog materijala težila bi 2,5 tone!) prosjecnog precnika 32.000 km.
Sirius (prevedeno sa grckog) znaci “prženje” ili “iskrenje”, a lahko je vidjeti zbog cega. Na sjevernim geografskim širinama ova se zvijezda ne diže narocito iznad horizonta. Zbog toga njeno svjetlo mora putovati kroz deblji dio atmosfere da bi stiglo do nas, u poredenju sa zvijezdom koje je direktno iznad glave.
Cak i u najmirnijim zimskim vecerima Zemljina atmosfera je turbulentna. Gledajuci u Sirius primjeticete njegovo bljeskanje, cesto mijenja boje – bijela, plava, zelena, plava, narandžasta, itd.
Ovo nema ništa sa samom zvijezdom. Fenomen koji se dogada je poznat kao treperenje i on je rezultat distorzije zvjezdane svjetlosti kad ona prolazi kroz Zemljinu atmosferu – što je zvijezda niže i što je svjetlija, to ce treperenje biti izraženije.